Iako većina ljudi stariju životnu dob vidi kao dob nemoći i tuge, ona to ne mora biti. Sve ovisi o tome kako odlučimo živjeti.
Starenje je prirodan i postupan proces bioloških, psiholoških i društvenih promjena koji uvelike ovisi o primjeni pozitivnog zdravstvenog ponašanja tijekom starenja. To znači da ključne korake možemo poduzeti već danas.
Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravo starenje kao proces razvoja i održavanja funkcionalne sposobnosti koja omogućuje dobrobit u starijoj dobi.
Funkcionalna sposobnost podrazumijeva posjedovanje sposobnosti koje omogućuju svim ljudima da budu i rade ono što imaju razloga cijeniti. To uključuje sposobnost osobe da:
- zadovolji svoje osnovne potrebe
- uči, raste i donosi odluke
- bude mobilna
- izgradi i održava odnose
- doprinosi društvu.
Zdravo aktivno starenje ne podrazumijeva samo tjelesnu, mentalnu i radnu angažiranost, već i sudjelovanje u društvenim, kulturnim, ekonomskim i drugim aktivnostima unutar zajednice u kojoj osoba živi, uz naglasak na međugeneracijsku solidarnost.
Nastavni Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar izdao je vodič za zdravo aktivno starenje, a u nastavku pročitajte kako možete krenuti u tom smjeru.
Kako ostati društveno aktivan?
Čovjek je društveno biće i po prirodi treba podršku, sigurnost i zabavu.
Preporučamo:
- redovna druženja s obitelji
- aktivnosti s prijateljima
- prenošenje znanja i iskustva na druge
- članstvo u udrugama
- korištenje digitalnih tehnologija za komunikaciju.
Izvor: Pexels
Nemojte prihvaćati predrasude
Nemojte dopustiti da vas netko uvjeri kako je osobama starije životne dobi mjesto isključivo u kući, u dnevnom boravku pred televizorom.
Osobe starije životne dobi imaju puno životnog iskustva čime mogu obogatiti život mlađima od sebe i na njih prenijeti razna znanja i vještine poput heklanja, kuhanja, rada s drvetom, ali i zadržati aktivan i ispunjen životni stil.
Jedan gospodin mi je rekao:
„Ja nisam u mirovini jer nisam miran, ja sam u penziji.”
Ova šaljiva izjava sjajno oslikava odbacivanje predrasuda o starijoj životnoj dobi i aktivnom životu.
Izvor: Pexels
Psihička aktivnost u starijoj životnoj dobi
Psihička aktivnost podrazumijeva doživotno učenje i stjecanje novih znanja i vještina kroz aktivnosti poput:
- raznih tečajeva i učenja stranog jezika
- rješavanje križaljki i sudokua
- volontiranje u udrugama ili lokalnoj zajednici
- pisanje, slikanje, izrada umjetnina
- čitanje knjiga.
Dodatne aktivnosti za ispunjeniji život mogu biti: odlasci u kino, kazalište, na koncerte ili u muzeje.
Izvor: Pexels
Tjelesna aktivnost u starijoj životnoj dobi
Tjelesna aktivnost nije isključivo trčanje i podizanje utega, već sve ono što vama odgovara.
To može biti:
- šetnja prirodom
- briga oko kućnog ljubimca
- vožnja biciklom
- veslanje
- kupanje na bazenima
- rad u vrtu
- ples.
Ključ svega je biti u pokretu. Osoba, ovisno o svojim mogućnostima i preferenciji, bira na koji način i koliko.
Uz redovnu tjelesnu aktivnost, preporuka su i svakodnevne vježbe disanja te vježbe mišića dna zdjelice u svrhu sprječavanja nekontroliranog (nevoljnog) mokrenja.
Ove vježbe mogu se provoditi sjedeći, na primjer tijekom gledanja omiljene serije.
Izvor: Pexels
Uravnotežena prehrana i dostatan unos vode
Uravnotežena prehrana uključuje konzumaciju ugljikohidrata, proteina iz mesa i ribe, nezasićenih masnih kiselina, povrća i voća u svakom obroku.
Važno je jesti manje, ali nutritivno bogate obroke.
Osobe starije od 65 godina trebaju smanjiti unos „5B” u hrani, no ako se ova preporuka primjenjuje još od mladosti, učinak je zasigurno puno veći.
Također, poželjno je hranu pripremati na lešo i bez zaprške.
„5B“ predstavlja:
- bijelo brašno
- bijeli šećer
- bijelu rižu
- sol
- ulje i mast.
Uz uravnoteženu prehranu, potreban je dostatan unos vode tijekom cijelog dana kako bi svi tjelesni organi mogli obavljati svoju funkciju bez smetnji.
Potreban dnevni unos vode ovisi o vašim karakteristikama, a možete ga izračunati kalkulatorom za unos vode.
Izvor: Pexels
Sigurnost i osobna higijena
Kako bismo očuvali naše zdravlje, potrebno je redovno provoditi osobnu higijenu. To uključuje kupanje, sanaciju zuba i zubala te redovito orezivanje noktiju.
Uz osobnu higijenu, bitno je boraviti u čistom, preglednom prostoru koji se redovito prozračuje i ima dovoljno danjeg svjetla.
Osobe starije životne dobi u svom životnom prostoru trebaju ukloniti barijere, prekriti skliske površine, postaviti noćno osvjetljenje, nositi papuče koje se ne kližu te postaviti rukohvate u kupaonici, a sve u svrhu sprječavanja padova i ozljeda.
Osim prilagodbe životnog prostora, sigurnost se ostvaruje redovitim zdravstvenim pregledima i cijepljenjima po preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, npr. besplatno cijepljenje protiv gripe i pneumokokne upale pluća.
Pridržavanje zdravstvenih preporuka
Pridržavanje uputa zdravstvenih djelatnika ključno je za očuvanje zdravlja.
Lijekove treba uzimati prema propisanim dozama i rasporedu. Lijekovi se ne smiju uzimati na svoju ruku jer to može pogoršati zdravstveno stanje.
Izvor: Pexels
Zaključak
Iako starenje često povezujemo s izazovima, ono je također prilika za osobni rast, prenošenje znanja mlađima, njegovanje odnosa i uživanje u aktivnostima za koje ranije nije bilo vremena.
Za dodatnu podršku možete se obratiti patronažnoj medicinskoj sestri, obiteljskom liječniku i medicinskoj sestri, nutricionistu, psihoterapeutu ili lokalnim udrugama za podršku starijim osobama.
Njegujmo zdrave navike i gradimo zdraviju budućnost za sebe i svoje bližnje!










