Što tražite?
Kategorije
Što tražite?
Kategorije

Kako poboljšati svoj radni prostor?

Posljednje izmijenjeno: 10. siječnja 2026.

Kategorija: Mentalno zdravlje
Vrijeme čitanja: 7 min

Bez obzira gdje radimo – kod kuće, u uredu, kafiću ili negdje drugdje – možemo poboljšati radni prostor, kako bismo povećali produktivnost.

U nastavku je kratak popis najučinkovitijih stvari od kojih niti jedna ne zahtijeva kupovinu proizvoda ili opreme.

Bilo tko može koristiti ove alate za:

  • održavanje budnosti i fokusa dulje vrijeme
  • poboljšanje držanja
  • smanjenje bolova u: vratu, leđima, zdjelici…
  • postizanje kreativnosti i logike.

Sjedenje ili stajanje?

Neki ljudi preferiraju stolove za stajanje dok drugi radije sjede.

Prema kvalitetnim studijama, najbolje je oboje – urediti radni stol i prostor tako da 10 – 30 min., radimo sjedeći, 10 – 30 min. radimo stojeći, a nakon toga ponovno sjednemo.

Istraživanja također pokazuju da je dobra ideja prošetati 5 – 15 minuta nakon svakih 45 minuta rada.

Nema potrebe za kupovinom stola za stajanje. Jedan vrlo uspješan akademik, član Nacionalne akademije znanosti, održava produktivnost postavljanjem kutije i knjiga na svoj stol kako bi stvorio učinkovit stol za sjedenje i stajanje.

Postoje dokazi da takav pristup sjedenje – stajanje može smanjiti bolove u vratu, ramenima i leđima te povećati pozitivne učinke vježbanja.

Aktivne radne stanice

Aktivne radne stanice su stanice s trakom za hodanje ili biciklom.

Bolje su za neke zadatke, ali lošije za druge.

Nakon istraživanja, poboljšanja u pažnji i kogniciji (prepoznavanju, zaključivanju) mogla su se primijetiti kod osoba koje su koristile aktivne radne stanice u odnosu na sjedeće radne stanice.

Međutim, verbalna memorija (pamćenje tekstova, vijesti, pjesama, izvješća) bila je lošija kod osoba koje su koristile aktivne radne stanice.

radni prostor Besplatni pogled odozgo na tim koji radi na građevinskim planovima u uredskom okruženju. Stock Photo

Izvor: Pexels

Pravo vrijeme za prave zadatke

Nismo isti tijekom različitih doba dana, barem ne neurokemijski.

Prvi dio dana, 0 – 8 sati nakon buđenja, je faza 1. Tijekom ove faze, norepinefrin, kortizol i dopamin su povišeni u mozgu i tijelu.

Budnost se dodatno može povećati:

  • izlaganjem sunčevoj svjetlosti
  • kofeinom
  • postom.

Faza 1 je biološko stanje idealno za analitičko, teško razmišljanje i svaki rad koji je posebno izazovan. Prvo se riješi najvažniji i najbolji posao.

Faza 2 traje 9 – 16 sati nakon buđenja.

Razine serotonina su tada relativno povišene što pogoduje nešto opuštenijem stanju, idealnom za brainstorming (smišljanje novih ideja, rješavanje problema) i kreativan rad.

Faza 3, 17 – 24 sata nakon buđenja, je faza za spavanje ili pokušaj spavanja.

Tijekom ove faze, trebalo bi izbjegavati teško razmišljanje ili rad ako to nije obavezno (npr. priprema za ispit ili važan posao).

Okruženje treba biti tamno ili vrlo prigušeno, a temperatura u sobi niska. Tijelo treba smanjiti temperaturu kako bismo utonuli u san i ostali spavati.

Besplatna Fokusirana mlada žena radi na prijenosnom računalu u kućnom uredu, okružena vješalicama za odjeću i kamerom. Stock Photo

Izvor: Pexels

Zaslon i vid na pravom mjestu

Postoji veza između mjesta gdje gledamo i razine naše budnosti.

Kada gledamo prema dolje prema tlu, aktiviraju se neuroni povezani sa smirenjem i pospanošću. Gledanje prema gore čini suprotno.

Možda zvuči neobično, ali ima smisla s obzirom na to da neuronski krugovi kontroliraju gledanje gore ili dolje.

Stajanje i uspravno sjedenje dok gledamo u zaslon ili knjigu, koji su podignuti malo iznad razine očiju, stvorit će maksimalne razine budnosti.

Podizanje zaslona do ili iznad razine očiju i izbjegavanje rada dok gledamo prema dolje zahtijeva malo prilagođavanja radnog prostora, ali vrijedi zbog koristi za um i rad.

Besplatno Samopouzdana poslovna žena sjedi za stolom u modernom uredskom okruženju. Stock Photo

Izvor: Pexels

Pozadinski zvukovi za optimalan rad

Neki ljudi vole raditi u tišini, a neki preferiraju pozadinsku buku. Neke vrste pozadinske buke posebno su dobre za radni učinak.

Rad s bijelim, ružičastim ili smeđim šumom u pozadini može biti dobar za radne dionice do 45 minuta, ali ne i za radne dionice koje traju satima.

Šumovi su, dakle, za povremenu upotrebu i dostupni su na YouTube-u ili u raznim aplikacijama.

Binauralni ritmovi su zanimljiv, znanstveno podržan alat koji stavlja mozak u stanje bolje za učenje.

Kao što ime sugerira, binauralni ritmovi sastoje se od jednog zvuka (frekvencije) koji se reproducira u jednom uhu i drugog zvuka, različite frekvencije, u drugom uhu. Rade samo sa slušalicama.

Binauralni ritmovi, oko 40 Hz, pokazali su se učinkovitima u povećanju određenih aspekata kognicije, uključujući kreativnost, i mogu smanjiti anksioznost.

Točni mehanizmi su još uvijek predmet istraživanja, ali učinci su izvanredni. Mogu se naći u raznim aplikacijama od kojih su mnoge bez troškova.

Besplatno Poslovna žena koja kodira za stojećim stolom s pogledom na grad kroz velike prozore, sa slušalicama. Stock Photo

Izvor: Pexels

Prilagodba prostorije

Postoji zanimljiv učinak poboljšanja radnog prostora nazvan „efekt katedrale”.

Radeći u vizualno malim prostorima, s niskim stropovima, manje razmišljamo i više smo usmjereni na analitičku obradu i detaljan rad.

Suprotno, rad u prostorijama s visokim stropovima potiče apstraktne misli i kreativnost.

Čak i relativno male razlike, npr. razlika u visini stropa od samo 2 metra, pokazale su se učinkovitima u stvaranju takvih razlika.

Preporuka je koristiti različite lokacije, prostorije, zgrade, unutarnje ili vanjske prostore kako bismo pomogli pristupiti specifičnim stanjima mozga i vrstama rada koje preferiraju.

Besplatni studenti koji uče u modernoj knjižnici s kožnim stolcima i knjigama oko njih. Stock Photo

Izvor: Pexels

Zaključak

Bez obzira na navedene načine za poboljšanje za radni prostor, ljudi se razlikuju u svojoj sposobnosti toleriranja nereda, buke itd.

Neki ljudi trebaju tišinu rano ujutro i vole raditi uz glazbu kasnije tijekom dana, ili obrnuto, ali ovih 5 alata spadaju među vrhunske, znanstveno podržane alate za koje će svi imati koristi od eksperimentiranja.

Ako imate dodatnih pitanja, možete ih postaviti na našem forumu.

Izvori:

Portal Farmaceut zahtijeva korištenje pouzdanih i provjerljivih izvora kako bi autori potkrijepili svoje članke. To uključuje: službene podatke državnih institucija, izvorna istraživanja, novinarska istraživanja te intervjue sa stručnjacima iz područja zdravstva i farmacije.

Oznake:

Ana Meštrović, univ. mag. pharm.
Magistra farmacije, s višegodišnjim iskustvom u javnoj ljekarni, osnivačica je i autorica sadržaja na portalu Farmaceut.hr. Na portalu piše o: prevenciji bolesti, zdravom načinu života, ljekovitom bilju i drugim temama vezanim za zdravlje.

Saznaj više o autoru ↗

Možda će Vam se svidjeti…