Što tražite?
Kategorije
Što tražite?
Kategorije

Začepljen nos – odgovorna upotreba sprejeva i kapi

Iva Antolović, mag. pharm.
21. studenoga 2025.

Posljednje izmijenjeno: 21. studenoga 2025.

Kategorija: Samoliječenje | Lijekovi
Vrijeme čitanja: 5 min

Ovaj članak namijenjen je svima koji se suočavaju s problemom „začepljenog nosa“, odnosno nazalne kongestije, te posežu za bezreceptnim lijekovima u obliku kapi i sprejeva.

Ovi su pripravci jako djelotvorni, ali nužno je pridržavati se uputa o pravilnoj i vremenski ograničenoj upotrebi zbog rizika od negativnih posljedica ako se predugo koriste.

Čitatelji će saznati: što su nazalni dekongestivi, jesu li sigurni, koji su rizici njihove upotrebe, pravilne tehnike primjene te načina odvikavanja.

Na kraju, farmaceutkinja daje savjete i preporuke za sigurno korištenje nazalnih dekongestiva i predlaže zamjenske terapije.

Što su nazalni dekongestivi?

Nazalni dekongestivi su sredstva koja se koriste za privremeno olakšanje i ublažavanje poteškoća, pri disanju kroz nos, koje se mogu javiti kao posljedica: alergije, prehlade, sezonskih virusnih oboljenja i drugih bolesti gornjeg dijela dišnog sustava.

Na tržištu se nalaze u obliku sprejeva i kapi, a rjeđe kao dodaci multikomponentnim pripravcima, namijenjenim liječenju simptoma prehlade i gripe, u bezreceptnom režimu izdavanja.

sick young man suffering from allergy isolated

Rinitis je čest zdravstveni problem koji narušava kvalitetu života. Izvor: Freepik

Učestalost upotrebe i sigurnost

Zbog velike dostupnosti te brzog i učinkovitog otklanjanja simptoma, često se koriste, ali važno je vremenski ograničiti njihovu upotrebu zbog mogućih negativnih posljedica.

Najveću opasnost predstavlja razvoj takozvanog lijekovima uzrokovanoga rinitisa, stanja u kojem dolazi do izrazite kongestije (začepljenog nosa) i stvaranja navike zbog sve učestalijeg korištenja dekongestiva (sredstava protiv začepljenosti).

Vrste i način djelovanja nazalnih dekongestiva

Nazalni dekongestivi mogu se podijeliti u 2 skupine prema tome na koju vrstu adrenergičkih receptora djeluju.

Derivati beta-feniletilamina djeluju na alfa-1 adrenergičke receptore, a derivati imidazolina djeluju prvenstveno na alfa-2 adrenergičke receptore. Obje vrste postižu jednak učinak aktivacijom navedenih receptora.

Djelovanjem na glatke mišiće stijenki krvnih žila u nosu, dovode do njihovog sužavanja čime se posljedično smanjuje eksudacija (istjecanje) sadržaja, a time i stvaranje edema (oteknuća zbog nakupljanja tekućine) te povećava prohodnost dišnih puteva.

U bezreceptnom režimu izdavanja, najzastupljeniji su pripravci s derivatima imidazolina koji se razlikuju prema vremenu trajanja učinka. Dolaze u obliku kapi i sprejeva. Nafazolin je kratkodjelujući, ksilometazolin srednjedjelujući, a oksimetazolin dugodjelujući dekongestiv.

Rizici povezani s predugom upotrebom nazalnih dekongestiva

Preporuka je nazalne dekongestive ne koristiti više od 3 puta dnevno te duže od 5 do 7 dana uzastopno zbog opasnosti od nastanka neželjenih nuspojava.

Najizraženija je svakako povratna kongestija, odnosno rinitis uzrokovan lijekovima (rhinitis medicamentosa).

To je stanje karakterizirano izrazitom kongestijom koja uzrokuje potrebu za učestalim korištenjem dekongestiva jer, u suprotnom, pacijent ima subjektivni osjećaj nemogućnosti disanja kroz nos.

Također, može biti popraćeno i drugim simptomima poput: glavobolje, narušenog osjeta njuha, oštećenja nosne sluznice te tahikardije.

Neprikladnom primjenom povećan je rizik od:

  • sinusitisa (upale sinusa)
  • otitis media (upale srednjeg uha)
  • polipoze (izraslina na sluznici nosa i sinusa)
  • atrofijskog rinitisa (stanjivanja i upale nosne sluznice)
  • tahikardije (ubrzanog rada srca)
  • cerebralnog vazospazma (sužavanja krvnih žila u mozgu).

Ističe se i opasnost od razvoja psihičke navike karakterizirane simptomima apstinencije: glavoboljom, anksioznošću, nesanicom, osjećajem gušenja.

woman with headache studio

Glavobolja je česta nuspojava dekongestiva. Izvor: Freepik

Mehanizmi nastanka povratne kongestije

Postoji nekoliko mehanizama kojima nazalni dekongestivi, uslijed predugog korištenja, uzrokuju pogoršanje prvotnog stanja.

Prvi je kronična vazokonstrikcija (stezanje krvnih žila) izazvana simpatomimetičkim dekongestivima. Ovo stanje može dovesti do ishemije sluznice (smanjenog dotoka krvi do sluznice nosa), zatim „reaktivne” vazodilatacije (opuštanja krvnih žila) i edema (oticanja tkiva).

Kod drugog mehanizma, adrenergički receptori slabije odgovaraju na endogene ligande, adrenalin i noradrenalin, zbog hiperstimulacije (prekomjerne reakcije). Dolazi do tahifilaksije (smanjenog odgovora organizma na lijek). Ovaj učinak uzrokuje i potrebu za većim dozama, tj. češćim doziranjem dekongestiva.

Treći mehanizam uzrokuje da, zbog oštećenja sluznice nosa, ona postaje propustljivija što pogoduje nastanku edema i smanjenju prohodnosti nosnica.

Posljednji mehanizam odvija se preko beta-adrenoreceptora koji nadmašuju učinak alfa-adrenoreceptora što dovodi do vazodilatacije i, posljedično, kongestije.

Također, razvoju ovog stanja mogu doprinijeti i druge promjene na sluznici koje nastaju kao posljedica preučestale primjene dekongestiva:

  • cilijarna destrukcija (uništavanje trepetljika u dišnim putevima)
  • metaplazija (promjena jednog tipa stanica u drugi)
  • hiperplazija vrčastih stanica (povećanje broja žljezdanih stanica koje luče sluz)
  • fibroza (prekomjerno stvaranje vezivnog tkiva, tj. ožiljaka).

Prikladnost upotrebe za pojedine dobne skupine

Na tržištu su, u bezreceptnom režimu, dostupni dekongestivi, na bazi imidazolinskih derivata, već za djecu od druge godine života.

Valja imati na umu da su djeca i starije osobe pod većim rizikom od razvoja neželjenih učinaka uslijed neprikladne upotrebe, osobito onih ozbiljnih poput tahikardije i cerebralnog vazospazma.

Trudnicama se ne preporučuje upotreba ovih lijekova. U slučaju izrazite kongestije, koja značajno narušava kvalitetu života, može se koristiti ksilometazolin u dogovoru s liječnikom, ali u što manjoj dozi i što je kraće moguće.

Proces odvikavanja od nazalnih dekongestiva

Zbog stvaranja navike uslijed dugotrajne upotrebe, odvikavanje od nazalnih dekongestiva može biti izazovno te potrajati od nekoliko tjedana do godine dana.

U početku se savjetuje smanjenje učestalosti upotrebe i prelazak na nižu dozu, zatim slijedi primjena samo u jednu nosnicu te konačno eliminacija dekongestiva i suportivno liječenje hipertoničnom otopinom i morskom vodom.

Ponekad je potrebna primjena intranazalnih kortikosteroida, oralnih antihistaminika, a u težim slučajevima i oralnih simpatomimetika.

Kod najtežih slučajeva, kada dođe do atrofije nosnica, pristupa se kirurškom zahvatu (konhotomiji).

Pravilna tehnika primjene kapi i sprejeva za nos

Prilikom primjene kapi i sprejeva za nos, važno je upražnjavati pravilnu tehniku.

Time se postiže lokalno djelovanje pripravka čime se smanjuje izgled za nastajanje sustavnih nuspojava i osigurava učinkovita koncentracija djelatne tvari.

Kod primjene kapi za nos, važno je zauzeti pravilan položaj tijela. Za većinu osoba najpraktičnije je leći na leđa ili bok, blago zabaciti glavu i ukapati kapi te pričekati, poželjno oko dvije minute, da bi se osigurao optimalan učinak.

ChatGPT Image 21. stu 2025. 16 54 57

Važno je primijeniti pravilnu tehniku primjene kapi. Izvor: osobna arhiva autorice članka

Sprejevi za nos koriste se često pa stoga postoji i više zabluda o pravilnoj tehnici upotrebe.

Najbolje je sjesti, ispuhati nos, glavu blago zabaciti naprijed te primijeniti sprej prvo u jednu pa u drugu nosnicu bez potrebe za pritiskanjem druge nosnice.

Važno je i usmjerenje spreja: štrcaljku treba nagnuti prema vanjskom nosnom zidu da bi se sadržaj zadržao u nosu. Uspravnim uštrcavanjem postoji veći rizik od gutanja sadržaja i postizanja nedostatne djelotvornosti lokalno.

Također, nije potrebno naglo udisati prilikom potiska jer se time ne postiže bolji učinak, nego samo povećava rizik od dospijevanja sadržaja u ždrijelo i iritacije nosne sluznice.

front view sick woman sniffing nasal spray

Prilikom primjene spreja za nos, važna je pravilna tehnika. Izvor: Freepik

Savjeti i preporuke

Nazalna kongestija može značajno narušiti kvalitetu života i stoga je ponekad nužno poduzeti određene mjere kako bi se ona suzbila.

Najprije je potrebno ustanoviti uzrok same kongestije.

Radi li se o alergijskoj reakciji, potrebno je ukloniti, odnosno izbjegavati alergen i razmotriti primjenu spreja za nos koji sadrži antihistaminik ili, u savjetovanju s liječnikom, primjenjivati intranazalni kortikosteroid.

Također, ako je osoba dugo izložena suhom zraku, to može biti potencijalni uzrok poteškoća s disanjem pa valja pokušati upotrebljavati ovlaživač zraka.

Ako je uzrok kongestije neko akutno stanje, poput prehlade i virusnih oboljenja, preporuka je svakako, kao prvu liniju liječenja, odabrati pripravke na bazi fiziološke otopine i morske vode koji će potaknuti istjecanje sadržaja iz nosa i time olakšati disanje.

Ne bude li to dovoljno djelotvorno, može se posegnuti za dekongestivima u obliku kapi ili spreja, ali uz pridržavanje uputa o pravilnoj upotrebi.

Nadalje, poželjno bi bilo odabrati proizvode koji, osim dekongestiva, sadrže i sastojke poput dekspantenola i hijaluronske kiseline koji pogodno djeluju na sluznicu nosa ovlažujući je i smanjujući iritacije izazvane dekongestivom i mehaničkim podražajima.

Dodatno, od koristi mogu biti i vitamini A i E koji doprinose održavanju homeostaze i zacjeljivanju nosne sluznice.

Izvori:

Portal Farmaceut zahtijeva korištenje pouzdanih i provjerljivih izvora kako bi autori potkrijepili svoje članke. To uključuje: službene podatke državnih institucija, izvorna istraživanja, novinarska istraživanja te intervjue sa stručnjacima iz područja zdravstva i farmacije.

Oznake:

Iva Antolović, mag. pharm.
Magistra farmacije, diplomirala je studij farmacije na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Osobito je zanima savjetovanje pacijenata u vezi: farmakoterapije, dijetoterapije i dodataka prehrani što objedinjuje radom u javnoj ljekarni. Od drugih područja interesa, ističe: nutricionizam, ljekovito bilje i samoliječenje.

Saznaj više o autoru ↗

Možda će Vam se svidjeti…

Anemija zbog nedostatka željeza

Anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je vrlo čest zdravstveni problem koji nerijetko iziskuje dugotrajno liječenje. Najčešći tip anemije je stečena...