Što tražite?
Kategorije
Što tražite?
Kategorije

Celijakija, alergija, intolerancija na gluten ili nešto treće

Iva Antolović, mag. pharm.
14. prosinca 2025.

Posljednje izmijenjeno: 14. prosinca 2025.

Kategorija: Zdrava prehrana
Vrijeme čitanja: 5 min

Sve veći broj ljudi doživljava određene tegobe nakon konzumacije pojedinih namirnica i nerijetko je krivac upravo gluten.

Premda se na policama supermarketa uočava sve više bezglutenskih proizvoda, osviještenost o stanjima, koja zahtijevaju bezglutensku prehranu, još uvijek je poprilično mala, osobito onda kada testiranjima nije dijagnosticirana celijakija ili alergija na pšenicu.

Stoga ovaj članak ima za cilj podrobnije objasniti što je necelijakična nealergijska osjetljivost na gluten, poznatija kao intolerancija na gluten.

Članak će čitatelja, od definicije glutena, preko usporedbe s celijakijom i alergijom na pšenicu, dovesti do karakteristika intolerancije na gluten. Također, dotaknut će se i drugih preosjetljivosti na hranu koja mogu biti usko povezana s preosjetljivosti na gluten.

Što je gluten?

Gluten je sastavnica zrna određenih žitarica: pšenice, ječma, raži, tritikala, pira i kamuta.

Važno je naglasiti da to nije jedna molekula, nego se glutenom zajednički nazivaju razne proteinske komponente zrna. Najvećim udjelom su to: prolamini glutenin i glijadin u pšenici, secalini u raži i hordeini u ječmu.

Prepoznatljivo svojstvo glutena jest to što osigurava elastičnost i rastezljivost tijekom obrade brašna navedenih žitarica.

wheat ears wooden table 1Pšenica je najpoznatiji izvor glutena. Izvor: Freepik

Zašto je gluten problematičan?

Polipeptidi glutena teško su probavljivi i zdravim osobama koje ne pate ni od kakvog stanja preosjetljivosti na gluten. Peptidi glutena mogu netaknuti prijeći u submukozu tankog crijeva.

U submukozi enzim transglutaminaza 2, poznata i kao tkivna transglutaminaza (tTG), deamidira gluten-peptide. To omogućava njihovo snažno vezivanje za HLA-DQ2 i HLA-DQ8 molekule na stanicama imunosnog sustava, a time se pokreće upalna reakcija.

Celijakija

Celijakija je svakako najpoznatije stanje povezano s glutenom od kojeg boluje približno 1 % stanovništva.

Uslijed upalnog procesa, izazvanog „napadom“ stanica imunosnog sustava na polipeptide glutena, dolazi do atrofije (smanjenja veličine) crijevnih resica.

Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i rijetko prolazi neprimijećeno jer je karakteriziraju izraženi simptomi poput: snažne dijareje, nadutosti, bolova u trbuhu, malapsorpcije (nedovoljne apsorpcije hranjivih tvari) koja za posljedicu ima steatoreju (masnu stolicu).

Mogu se javiti i nespecifični simptomi koji se razvijaju tijekom dužeg perioda:

  • anemija (smanjen broj crvenih krvnih stanica ili manjak hemoglobina)
  • povišenje transaminaza (enzima u jetri koji metaboliziraju aminokiseline)
  • neuropatija (oštećenje živaca)
  • ataksija (nedostatak koordinacije udova i trupa)
  • simptomi slični IBS-u (sindromu iritabilnog crijeva).

Neprepoznata celijakija, kod djece, može dovesti do usporenog rasta zbog nedovoljne apsorpcije nutrijenata. Uočena je i povezanost celijakije i pojedinih bolesti: dijabetesa tipa I i autoimunog tireoiditisa (upale štitnjače).

Dijagnosticiranje celijakije provodi se na nekoliko načina. Serološkim testovima, biopsijom duodenuma (zlatni standard) i genetskim testiranjima molekula (za isključivanje celijakije) Važno je naglasiti da prije testiranja pacijent mora provoditi glutensku prehranu barem 2 tjedna.

Alergija na pšenicu

Alergija na pšenicu pogađa manje od 1 % svjetske populacije te se nerijetko preraste u dječjoj dobi.

Važno je naglasiti da gluten nije jedina problematična sastavnica pšenice u kontekstu alergije. Neki od ostalih mogućih alergena su: inhibitori alfa-amilaze / tripsina, nsLTP (nespecifični lipidni transferni protein), HMW glutenini (glutenini velike molekulske mase).

Alergija predstavlja reakciju imunosnog sustava na određene alergene, najčešće posredovanu IgE protutijelima.

Ovisno o načinu izlaganja, postoji nekoliko vrsta alergije na pšenicu:

  • standardna alergija na hranu popraćena gastrointestinalnim simptomima, urtikarijom i anafilaksijom
  • anafilaksija inducirana tjelovježbom uz prethodan unos pšenice
  • pekarska astma / rinitis (profesionalna inhalacijska alergija)
  • kontaktna urtikarija.

Dijagnosticiranje podrazumijeva kožni ubodni test te serološko testiranje IgE protutijela. Zlatni standard je dvostruko – slijepi placebo kontrolirani provokacijski test izlaganja alergenu.

Necelijakična, nealergijska osjetljivost na gluten

Necelijakična, nealergijska osjetljivost na gluten je stanje poznatije pod nazivom „intolerancija na gluten“, ali se, u znanstvenim krugovima, izbjegava zbog nespecifičnosti toga pojma.

U literaturi se prvi puta spominje 1980-ih godina kada se opaža uzročno – posljedična veza između simptoma i ingestije (unošenja) glutena. U nastavku će se ovo stanje referirati s NCGS – necelijakična osjetljivost na gluten (od „non-coeliac gluten sensitivity“).

Sve više osoba podvrgava se samodijagnosticiranju uslijed doživljavanja simptoma poput: nadutosti, grčeva u trbuhu, konstipacije / proljeva, kožnog osipa, suhog kašlja, poteškoća s koncentracijom i pospanošću nakon izlaganja glutenu.

Navedeni simptomi javljaju se unutar 30 minuta do nekoliko dana od izlaganja glutenu i spontano se povlače nakon prestanka izlaganja unutar perioda koji može potrajati i do 48 sati.

NCGS je češća u odraslih žena (omjer Ž / M = 6:1), a procijenjena prevalencija (ukupan broj slučajeva) u općoj populaciji iznosi 0,6 – 13 %.

Mehanizam nastanka tegoba, uslijed ingestije glutena, kod ovoga stanja, još uvijek nije razjašnjen, a velik problem predstavlja i nedostatak dijagnostičkih kriterija.

Nakon isključivanja celijakije i alergije na pšenicu, osobe se podvrgavaju serološkom testiranju na anti-tTg IgA i anti-EMA IgA, no ti se testovi najčešće pokazuju normalnim kao i test biopsije duodenuma.

Dakle, kod ovoga stanja, ne dolazi do oštećenja crijevne sluznice i imunosne reakcije tipične za celijakiju. Međutim, nekolicinom istraživanja utvrđeno je da ipak, u određenoj mjeri, dolazi do razvoja blagog upalnog procesa crijevne sluznice te povećanja propusnosti crijevne stijenke.

Istraživanja su pokazala da se IgG protutijela na glijadin (IgG-AGA) nalaze u približno 56 % osoba s NCGS i više od 80 % oboljelih od celijakije, u usporedbi s 2 – 8 % opće populacije.

HLA-DQ2/DQ8 haplotipovi nalaze se u otprilike 50 % bolesnika s NCGS, no oni nisu potrebni za razvoj bolesti i ne mogu potvrditi niti isključiti dijagnozu NCGS.

Kao ni za prethodno opisana stanja, ne postoji lijek, nego se stanje kontrolira provođenjem bezglutenske prehrane.

Bezglutenska hrana označava hranu ili sastojke prirodno bez glutena u kojima je izmjereni sadržaj glutena ≤ 20 mg / kg ili prerađene proizvode s < 100 mg / kg.

U Hrvatskoj postoji Registar bezglutenskih proizvoda koji se redovito ažurira te obuhvaća namirnice koje su provjereno bez glutena, bilo to na njima naznačeno ili ne.

gluten free healthy lifestyle concept

Prekriženi klas oznaka je bezglutenske hrane. Izvor: Freepik

Usporedba celijakije, alergije na pšenicu i NCGS

Razlike između celijakije, alergije na pšenicu i NCGS-a
značajkacelijakijaalergija na pšenicuNCGS (necelijakična osjetljivost na gluten)
temeljni mehanizamautoimuni odgovor na gluten → oštećenje resica tankog crijevaIgE-posredovana alergijska reakcija na proteine pšeniceneautoimuna, nealergijska osjetljivost na gluten ili druge sastojke pšenice
vrijeme pojave simptomasati do daniminute do 2 satasati do dani
glavni simptomiproljev, gubitak mase, malapsorpcija, anemija, nadutost, umorkoprivnjača, svrbež, oticanje, piskanje, anafilaksija, povraćanjenadutost, bol u trbuhu, mentalna magla (teškoće s koncentracijom, zaboravnost i usporenost), umor, glavobolja
izvanprobavni simptomičesti (anemija, umor, osteoporoza, neurološki simptomi)rijetko, osim kod sistemskih reakcijada (kognitivne tegobe, umor)
oštećenje crijevada (atrofija resica)nene
dugoročne komplikacijeosteoporoza, limfomi, malapsorpcija, neplodnostakutna anafilaksijanema poznatih dugoročnih komplikacija
liječenjedoživotna bezglutenska dijetaizbjegavanje pšeniceindividualno smanjenje ili izbjegavanje glutena
prevalencija~ 1 % populacije~ 0,2 – 1 % populacije0,6 – 13 % (procjena)
povezani poremećajiautoimune bolesti, dermatitis herpetiformis (svrbež, mjehurići, crvenilo)atopija (preosjetljivost na alergene iz okoline), astma, ekcem (suhoća, crvenilo, intenzivan svrbež i ljuskanje)IBS i drugi funkcionalni gastrointestinalni poremećaji

Ostala stanja povezana s preosjetljivošću na gluten

Preosjetljivost na gluten nerijetko je povezana sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) kojeg karakteriziraju simptomi poput: nadutosti, grčeva, konstipacije i dijareje.

Prema nekim izvorima, premda su podaci ograničeni, upalni procesi, koji se odvijaju u organizmu, uslijed glutenske preosjetljivosti, mogu biti povezani s razvojem autizma i shizofrenije.

Sama preosjetljivost na gluten može uzrokovati kognitivne tegobe poput: pospanosti, dezorijentiranosti i mentalne magle.

Važno je osvrnuti se i na psihosocijalni aspekt ovoga stanja jer su pojedinci, koji se pridržavaju bezglutenske prehrane, često suočeni s izazovima u društvu što može dovesti do razvoja ozbiljnih stanja kao što su anksioznost i depresija.

lonely traumatised frustrated ill woman holding head hands feeling vulnerable

Preosjetljivost na gluten može dovesti do depresivnog raspoloženja i izbjegavanja socijalnog kontakta. Izvor: Freepik

Prije nego što se pristupi samodijagnosticiranju NCGS, treba ispitati mogućnosti drugih vrsta preosjetljivosti. U nastavku, slijedi kratak osvrt na FODMAP preosjetljivost koja je često uzročno – posljedično povezana s IBS-om, a čiji se simptomi mogu preklapati s preosjetljivošću na gluten.

FODMAP

FODMAP (fermentabilni oligo-, di-, monosaharidi i polioli) je kratica za skupinu fermentirajućih ugljikohidrata prisutnih u velikom broju namirnica.

U njih se ubrajaju:

  • fruktoza (prisutna u namirnicama poput: meda, jabuka i manga)
  • laktoza (prisutna u mlijeku i jogurtu)
  • polioli (pretežno sorbitol i manitol – prisutni u avokadu i kruškama)
  • fruktani (prisutni u pšenici, luku i češnjaku)
  • galaktooligosaharidi (prisutni u mahunarkama i orašastim plodovima).

top view food group arrangement

Određeno voće i povrće obiluje FODMAP-ima. Izvor: Freepik

Postoji nekoliko mehanizama kojima ove sastavnice hrane mogu uzrokovati probavne tegobe.

Prvi mehanizam odnosi se na osmotski učinak kratkolančanih, slabo apsorbirajućih ugljikohidrata, prisutnih u lumenu tankog crijeva, koji povećavaju dotok vode u lumen.

Drugi mehanizam uključuje dolazak brzo fermentirajućih ugljikohidrata u debelo crijevo gdje ih crijevne bakterije fermentiraju. To rezultira pojačanom proizvodnjom plinova.

Kombinirani učinak povećane količine vode i plinova u lumenu uzrokuje distenziju (širenje) crijeva što dovodi do boli i nelagode kod bolesnika s visceralnom preosjetljivošću (pretjeranom reakcijom na normalne signale iz unutarnjih organa, npr. crijeva).

Nedavno su predloženi i dodatni mehanizmi – potencijalna imunosna aktivacija, izazvana hranom bogatom FODMAP-ima, s obzirom na to da je značajno smanjena razina histamina u urinu i pro-upalnih citokina nakon provođenja dijete s malo FODMAP-a.

Prema smjernicama NICE-a (National Institute for Health and Clinical Excellence), za odrasle s IBS-om dijeta s malo FODMAP-a preporučuje se kao terapija druge linije, nakon općih savjeta o prehrani i načinu života (npr. redoviti obroci, izbjegavanje sumnjive hrane).

Zaključak

Preosjetljivost na gluten posljednjih je godina sve više u fokusu, ali još uvijek je često neprepoznata.

Uslijed nedostatka dijagnostičkih kriterija, zbog nepoznate patofiziologije, pacijentima, koji boluju od ovoga stanja, se ne uspostavlja konkretna dijagnoza te se, zbog toga, javlja manjak motivacije za promjenom stila života.

Zasad je jedini način otklanjanja neugodnih simptoma pridržavanje bezglutenske prehrane.

Iako i dalje na nezavidnom nivou, bezglutenski su proizvodi sve dostupniji te je moguće voditi zdrav život i raznoliko se hraniti unatoč restrikciji glutena.

Od iznimne je važnosti i pružanje psihosocijalne i emocionalne podrške osobama koje pate od ovoga stanja.

Portal Farmaceut zahtijeva korištenje pouzdanih i provjerljivih izvora kako bi autori potkrijepili svoje članke. To uključuje: službene podatke državnih institucija, izvorna istraživanja, novinarska istraživanja te intervjue sa stručnjacima iz područja zdravstva i farmacije.

Oznake:

Iva Antolović, mag. pharm.
Magistra farmacije, diplomirala je studij farmacije na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Osobito je zanima savjetovanje pacijenata u vezi: farmakoterapije, dijetoterapije i dodataka prehrani što objedinjuje radom u javnoj ljekarni. Od drugih područja interesa, ističe: nutricionizam, ljekovito bilje i samoliječenje.

Saznaj više o autoru ↗

Možda će Vam se svidjeti…

Inozitol

Inozitol

Živimo u dobu obilježenom sve većom incidencijom metaboličkih bolesti: dijabetesa i s njim asocirane inzulinske...